Friday 3 December 2010

Eis Milisia Ho Eis TNI Hatama Droga Mai TL

Dili, Tempo Semanal
Nasaun Timor-Leste alende iha potensia boot ba atividade bisnis, nasaun ida ne’e mos sai hanesan lahan no dapur transaksaun bisnis illegal ne’ebé alende involve Timor oan balu, eis milisia iha rai ketan no eis oknum Tentara Nasional Indonesia (TNI) balu mos involve iha atividade illegal ne’e, liu husi hatama droga mai Timor-Leste.

Prosesu hatama droga mai TL liu husi estruktura servisu ne’ebé unidu, tanba droga ne’ebé haruka mai husi Indonezia, liu husi ema lubuk ninia kooperasaun servisu ne’ebé estrukturamente involve mos Timor oan balu.Ironika liu maka atividade kontra moral ne’e fo servisu ba eis milisia Timor oan balu iha rai Atambua no Kupaun ne’ebé involve mos eis oknum TNI balu hodi halao prosesu transaksaun droga husi tasi laran no rai leten.

“Ha’u ladun akompana situasaun ne’e, maibé ha’u nia kolega ida polisia imigrasaun TL nian deporta tiha ona mai Kupaun iha tinan 2008. Kolega ne’e haktuir mai ha’u ho hamnasa konaba ninia atividade iha Dili. Nia dehan katak, nia simu sabu-sabu husi ninia belun balu iha Dili depois nia lori ba fan fali ba joven balu iha Bar”, dehan fontes Tempo Semanal nian iha Kupaun via telephone.

“Ha’u husu ba joven Timor oan sira labele konsumu droga tanba ha’u akompana joven balu uza beibeik droga, ohin loron sira nia moris iha risku nia laran”, dehan fontes ne’e.

Atu evita joven sira husi droga, Unidade Investigasaun Polisia Nasional Timor-Leste (PNTL), halo ona kapturasaun ba Bandar narkoba iha Dili no deporta tiha ona feto lubuk ne’ebé durante ne’e halo prostetuta iha Dili.
Iha tinan 2008, jornal Tempo Semanal halo investigasaun ba Bar no Restaurante balu iha Dili hetan katak, Bar no Restaurante mak fatin ne’ebé Bandar narkoba sira uza hodi halo transaksaun. Tuir Bandar narkoba ida ho naran inisial LA hateten ba jornalista katak, sira hetan osan barak liu husi fan droga. “Se imi hakarak sai riku lalais, ne’e fasil teb-tebes tanba ho modal uituan deit imi bele riku ona”, dehan Boos droga ida ne’ebé iha tempu neba halo prosesu distribuisaun droga iha Dili. Oinsa droga bele tama Timor-Leste, Fundasaun Mahein (FM) iha nian investigasaun hetan katak, transportasaun droga husi Indonezia mai Timor-Leste liu husi rai ketan no tula husi Ró Berikasa liu husi tasi.
Transportasaun droga liu husi rai ketan, tuir investigasaun Tempo Semanal nian hetan katak, feto ida ho identidade ema Indonezia mak ba foti droga iha fronteira. Maibé PNTL halo tiha ona kapturasaun ba feto ne’e no agora deporta tiha ona ba Indonezia.

Transaksaun droga iha TL karik hahu menus, maibé iha FM ninia investigasaun deteta katak, oras ne’e hahu mosu krimis organizadus ne’ebé alende involve Timor oan sira ne’ebé halai ba Indonezia iha tinan 1999, envolve mos oknum matenek nain balu iha Dili.
Tuir Komandante Investigasaun Kriminal PNTL nian, Superintendente Jose Soares hateten, husi tinan 2009 – 2010, PNTL servisu hamutuk ho departementu Imigrasaun halo ona kapturasaun ba ema estranjeiru lubuk ida ne’ebé halo transaksaun narkoba iha Dili. Antes ne’e, PNTL halo tiha ona kapturasaun ba sidadania Indonezia nain rua ne’ebé durante ne’e servisu iha kompania balu iha Dili.

Entertantu, tuir Superintendente, Calistro Gonzaga hateten, sidadania Indonezia nain rua ne’e mak hatama narkoba mai idepois sira nain rua mos mak uza no halo distribuisaun, dehan FM iha ninia relatoriu investigasaun ba operasaun krimes organizadus.
Isu krime organizadu afeta tebe-tebes ba seguransa publiku maibé ema barak seidauk hatene loos saida mak krime organizadu. Krime organizadu ne’e atividade (krime) illegal ne’ebé involve ema individual ou organizasaun sira ne’ebé iha capital orsamentu no matenek hodi halo transaksaun ida ne’ebé ho level sofistikadu. Krime organizadu ne’e mak hanesan Trafiku Umanu, Transaksaun Elektroniku ilegalmente, Prostituisaun, Fase osan, Faan droga, Terorista, Sindikatu ka grupu naok-ten professional hanesan naok Motor, obriga ema fo seguransa no sst.
Tuir FM nia investigasaun, fatin hirak ne’ebé identifikadu hanesan dalan inan transportasaun droga mak husi Denpasar-Bali mai Timor-Leste, transit iha Kupaun. Iha Kupaun, distribuidor sira servisu hamutuk ho eks komandante milisia ne’ebé mos iha ninia kurir rasik hodi lori tama droga mai Timor-Leste liu husi jalan tikus iha rai ketan. Maibé antes lori droga tama mai Timor-Leste, distribuidor sira mos servisu hamutuk ho eis milisia iha Atambua.
Tuir fontes informasaun hateten katak, sirkulasaun drogas hanesan Ganja, Ekstasi, Sabu-sabu, Heroin no sst. lori tama mai Timor-Leste liu husi area Aikesak no Turiskai. Iha Dili, fontes ne’e hateten, Restaurante ida iha Bidau sai hanesan sentru transaksaun droga entre ema estranjeirus, ne’ebé iha relasaun diak ho distributor droga naran Jony (laos naran loos), ne’ebé iha Ro Very ba mai Bali-Jawa.
Jony hanesan elementus polisia militar husi Ambon, ne’ebé agora hanesan eis forsa armadas TNI. Jony hetan espulsu (pecat) husi ninia Xefe tanba Jony involve bebeik iha atividades indisipliner. Iha prosesu distribuisaun drogas, Jony iha ninia liman ain balu iha Kupaun ne’ebé mak iha relasaun ho Timor oan balu ne’ebé oras ne’e sai tiha ona sidadania Indonezia ka eks milisia iha NTT, ne’ebé halo servisu hanesan kurir hodi hatama droga mai Timor-Leste.
Prosesu sirkulasaun droga mai Timor-Leste akontese iha tempu kalan, tuir informasaun husi ibun ba ibun hateten katak, oknum TNI balu ne’ebé halo servisu iha rai ketan mak fo protesaun ba distributor drogas nomos eis milisia balu. Iha prosesu distribuisaun drogas, iha kareta ida maka tama sai fronteira rai rua ho livre. Tanba ne’e, fontes informasaun FM nian informa katak, ema ne’ebé durante ne’e uza droga no halo distribuisaun droga mak baibain uza ninia kareta halai liu husi rai ketan Mota-ain, maibé ekipa seguransa fronteira la halo pasarevista ba kareta ne’e.
Hanesan baibain, antes portaun boot loke tuku 09.00 Otl. dader san deit truk-truk hirak ne’ebé tula Sembako, BBM no material konstrusaun nadodon husi area Indonezia nian tama daudaun mai Timor-Leste liu husi Mota-ain. Tan ne’e, iha Sesta, 23 Setembru 2010 kalan, Camara Comersiu Industria Timor-Leste ho PNTL prende truk fuzu sanulu resin ida ho matrikula DH husi NTT. Sasan illegal hirak ne’e livre tama sai rai ketan TL-RI tanba deskonfia iha involvimentu funsionarius fronteira entre nasaun rua. Alende ne’e, deskonfia emprezariu lokal balu husi Kupaun no Atambua servisu hamutuk ho oknum seguransa iha area fronteira hodi legaliza atividade illegal ne’e.

“Penyeludupan hanesan ne’e akontese beibeik iha rai ketan, maibé tanba ita laiha evidensia ne’ebé forte hodi sobu atividade illegal ne’e, entaun atividade illegal ne’e hanesan fali buat ne’ebé legal”, dehan FM iha ninia relatoriu.
Deputadu Natalino dos Santos husi bankada CNRT hateten, sasan bele tama ilegalmente mai Timor-Leste tanba iha konspirasaun politika husi funsionarius fronteira ho emprezariu balu husi Indonezia hodi fasilita sasan bele tama mai Timor-Leste, dehan Natalino. Entertanu sirkulasaun droga iha Timor-Leste alende haruka mai husi Bali, sindikatu droga sira mos koloka Aceh hanesan fatin transportasaun droga mai Timor-Leste, tanba Aceh hanesan provinsia ida ne’ebé produs ganja barak liu iha Indonezia. Tanba ne’e droga ne’ebé foti husi Aceh transit iha Ambon idepois sira tula iha berokasa liu husi ilha Wetar no Kisar hafoin atraka iha portu kiik balu iha Distritu Baukau no Lospalos.
Tuir Komandante Polisia Maritima, Superintendente Lino da S. Saldanha hateten, krimes organizadus akontese beibeik iha area tasi entre Timor-Leste Indonezia tanba polisia maritime seidauk iha fasilidade kompletu hodi detekta atividade illegal ne’e, dehan Lino iha relatoriu investigasaun FM nian . Superintendente ne’e hatutan liutan katak, berokasa hirak ne’ebé oras ne’e para iha tasi Timor-Leste nian, seidauk hetan kontrola maximu husi Polisia Maritima. Tanba ne’e, Lino afirma katak, ba futuru Polisia maritima sei halo kontrolu tomak ba atividade tomak iha tasi nian ne’ebé halao husi berokasa.
Tuir reportazen korespondente Tempo Semanal nian iha Lospalos informa katak, komunidade iha sub-distritu Iliomar sempre hetan berokasa halo movimentasaun iha area tasi Iliomar nian, maibé komunidade labele relata ba autoridade tanba komunidade sira laiha kapasidade atu asesu ba meius komunikasaun hanesan sosa mobile.
Alende ne’e, korespondente Tempo Semanal nian iha Betano-Same informa katak, berokasa sempre halo movimentasaun iha tasi mane Betano nian, maibé komunidade sira ladun tau ba kestaun tanba komunidade la hatene berokasa hirak ne’e hetan lisensa husi Estadu Timor-Leste ka lae.
Maibé iha tinan hirak kotuk, komunidade suku Betano hakfodak bainhira peskador sira hamutuk ho polisia Unpol no PNTL halo kapturasaun ba imigrante balu. Tanba ne’e, agora koandu komunidade sira haree berokasa ruma para ka liu husi area tasi Betano nian, komunidade sira kontaktu kedan autoridade lokal.
Entertantu iha Dili, jornalista Tempo Semanal tenta halo investigasaun ba berokasa hirak ne’ebé para iha tasi ninin Palasiu Guvernu nian oin, maibé iha loron 12 Novembru 2010 koandu jornalista tenta sae tuir bero kiik ida atu ba iha berokasa ne’ebé para barak iha neba, ho razaun atu hasai foto ema lori ai-funan liu husi Palasiu Governu nia oin, maibé joven ida ne’ebé lori bero kiik ne’e lakohi tula jornalista.
“Primu bele tula ha’u ba sae iha berokasa leten tanba ha’u atu hasai foto husi tasi laran mai ema lori ai-funan liu husi Palasiu Governu nia oin”, jornalista husu ba joven ne’e maibé joven ne’e hatan katak, “ha’u la hatene, bero ne’e ema nian”, dehan joven ne’e. Idepois jornalista koko hamaus atu fo osan maibé joven ne’e ulun toos lakohi simu osan.

“Se primu bele ajuda tula ha’u ba sae iha berokasa neba nia leten, ha’u fo ba primu USD20.00”, bainhira jornalista atu ofrese osan, joven ne’e dehan nia lakohi tula jornalista ba berokasa leten tanba nia lakohi responsabiliza se jornalista monu ba tasi karik. “maun, bero ne’e tasi ben tama, ne’ebé ema nain rua sae la diak. Se maun hakarak ba husu bero boot neba”, dehan joven ne’e hodi luku daudaun tasi.
Jornalista ninia objetivu iha investigasaun ne’e atu buka hatene berokasa hirak ne’e halao atividade saida no tanba sa mak sira bele para iha tasi ninin Palasiu Governu nian. Tuir Amalia, estudante ida husi DIT hateten, loloos bero labele para iha tasi ninin Palasiu Governu nia oin tanba haree husi parte turizmu ninian, ida ne’e fo imazen ladiak ba panorama Palasiu Governu nia oin, dehan Amalia hodi rekomenda ba autoridade kompotente atu muda bero hirak ne’e ba para iha tasi ninin Meti-aut.
Iha tinan 2008, jornal ne’e halo investigasaun ba Bar balu iha Dili no deteta katak, Bar, Restaurante, Diskotik no studio Tato balu sai hanesan fatin transaksaun drogas. Ema hirak ne’ebé halo transaksaun droga maioria ho sidadania Indonezia, sira nia servisu iha Dili maka hanesan halo prosesu transaksaun fan droga ba joven sira iha bar no mos iha studio Tato balu iha Dili.
Jornal ne’e identifika fatin hamutuk sanulu maka sai hanesan fatin ba transaksaun droga nomos fatin ba ema halo movimentasaun narkotiku, liu-liu feto nakar sira (PSK). Ba atividade PSK, tuir jornal ne’e hetan, maioria ema ho sidadania Cineza mak halo ida ne’e nomos feto husi Indonezia no feto Timor oan balu. Feto hirak ne’e hein ema mane sira iha fatin hiburan nian hanesan Bar no restaurante balu.
Husi parte PNTL mos deteta Bar balu iha kapital Dili no ko¬nsege kaptura boss droga nian balu nomos halo kapturasaun ba feto prostituta balu. Maioria ema sira ne’ebé distribui droga iha Dili, sira nia Passaporte mate ona maibé sira bele hela iha Dili hodi halo prosesu transaksaun droga. Droga hirak ne’ebé autor sira hatama husi rai ketan mai Dili maka droga ho ninia modelu Sabu-sabu, Simens, Ganja, Pil Extasi, Morfin, Butau no sst.
“Ha’u hanoin polisia tenki kontinua halo deteksaun ba fatin distribuisaun droga liu-liu hapara atividade sexual livre iha Timor Leste, tanba atividade ida ne’e bele fo risku HIV/ SIDA ba Timor oan sira liu-liu joven”, dehan Nicolao Ribeiro, estudante UNTL.
Tuir Sekretariu Estadu Seguransa, Francisco Guterres hateten ba jornal ne’e katak, PNTL detekta fatin barak ne’ebé ema estranjeiru balu uza hodi halao distribuisaun droga. PNTL mos halo ona kapturasaun ba feto PSK sira no deporta tiha ona ba sira nia rain. Maske nune’e, PNTL laiha kompotensia atu taka fatin ne’ebé feto sira uza hodi halo prostitusaun tanba ne’e kompotensia Ministeriu Komersiu no Industria, dehan Sekretariu Estadu ne’e.
Nia hatutan, Desde uluk komprimisu boot ne’ebe guvernu hakarak halao maka tenki liberta nasaun, liberta povu, liberta joven sira husi atividade drogas, sexual libre no hahalok at sira seluk. Esforsu ida ne’e sai prioridade iha Institusaun PNTL tanba, PNTL identifika fatin barak teb-tebes iha kapital Dili, ne’ebé ema estranjeiru sira uza hanesan fatin movimentasaun transaksaun droga no fatin prostituisaun, dehan Sekretariu Estadu Seguransa Francisco Guterres.
Servisu operasoens polisía nian halo serbisu kapaas teb-tebes iha prosesu identifika autor droga no fatin movimentasaun feto nakar. Operasoens ne’e realiza tanba servisu hamutuk entre diresaun iha institusaun PNTL nia laran hanesan Polisía Imigrasaun no Unidade da Polisía nian sira seluk hodi halao operasaun haleu Dili laran tomak, halo razia hodi deteta fatin no autor distribuisaun droga mai Timor Leste. Servisu hirak ne’e hotu, tuir Sek. Segursan ne’e hateten, lao ho diak tanba hafoin hetan faktus, polisía halo test sample ne’ebé servisu hamutuk ho Ministeriu Saude hodi deskobre duni katak, sasan balu ne’ebe ema lori mai husi estranjeiru tama iha kategoría Droga. “ha’u hakarak hateten katak, Polisia nia knar maka nafatin halao patrulhamentu iha fatin ne’ebe deit kuandu polisía deskonfía, polisia bele halo pasarevista”, dehan Guterres.
Guterres informa liutan katak, iha Nasaun ne’ebe deit hanesan Australia no Indonesia maske ho ekipamentus diak mos sei kontinua nafatin ho problema Droga. Nune’e sira buka kontinua nafatin tau rekursu hodi bele prevene. Tanba ne’e liu husi operasaun ne’ebe halao konsege “tahan” balun iha fronteira, maibé balun konsege tama iha laran, maibé PNTL kontinua halao operasaun hodi buka tuir.
Konaba ligasaun fronteira entre RI-TL to’o agora lao diak hela, maske iha kestaun balun, maibé kestaun ne’ebe mosu bele rezolve ho diak. Oras ne’e laos rezolve problema konaba forsa, maibé problema diplomatiku.
Diplomasia importante teb-tebes tanba forsa iha fronteira atu evita ema halo kriminal. “Indonesia mos tau hela sira nia forsa balun iha fronteira hodi servisu hamutuk ho ita nia polisia no F-FDTL. Maske nun’e sei mosu nafatin problema bisnis illegal liu husi fronteira tanba kapasidade rekursu seidauk maka’as nune’e mos rekursu finanseiru la dun iha.
Responde konaba iha esperansa ba tinan 10 oin mai joven sira sei livre husi Droga, nia responde katak Droga ne’e susar, purke ameasas ba Droga laos deit iha Timor-Leste maibé mundu tomak.
Hanesan Portugal, Australia, Amerika Serikat no Indonezia maske sira nia sistema kapa’as mais Droga sempre tama nafatin. “Agora ita buka proteze nomos kaer ema, ida ne’e mak ita bele halo, pur ke lia fuan “livre” hanesan buat ida ke dook. Presiza redus atividade Droga no buka ema ida ne’ebe lori tama mai ne’e presiza kaer,” apresia Francisco.
Ba tinan 10 oin mai Timor-Leste iha ona sistema ida ne’ebe diak atu deteta, se deit mak lori tama Droga, tanba Droga balun mai ho ai-tahan no poo no mos buat oioin deit. Kompara ho Australia ema tau droga iha sapatu laran, Kualker koiza sira uza ba Nasaun Timor buat hirak hanesan ne’e liu husi meius hotu atu hapara. Naun kerdizer halo livre, maibé konaba “ancaman” ba Droga kontinua nafatin. Mais prepara ema Timor oinsa “siap atu hadapi” Droga.
Tanba ema hirak ne’ebe faan Droga balun iha kilat, aviaun no buat hot-hotu, entaun atu kombate Droga tenki involve Instituisaun hotu hanesan PNTL, Falintil-FDTL, Igreja no NGO hot-hotu tenki lolo liman ba malun proteze hahalok at ne’e pur ke Polisia mesak sei labele halo buat ida.
PNTL ho Falintil-FDTL iha oin, maibé hot-hotu tenki hamri’ik atu kombate Droga, se la nune’e maske ho “alat canggih” mos sei la konsege kombate Droga. Hanesan Amerika Serikat, tan Droga tau nia ema mai tiru malu ho ema ne’ebe faan Droga iha Colombia, Europeia atu kombate maibé atu livre la iha.

Konba modelu kontrolu Falintil-FDTL no PNTL halao kontrolu barak hanesan halo razia, haree atividades no halo kampainia. Ba sira deit labele, maske halo modeu ho roo 10 iha Timor laran tomak sei labele book. Kuandu populasaun la koopera entaun “ha’u sai ba liur ha’u lori Droga mai tama ba rai laran, inves ba kualia ho Polisia lae maibé ha’u mos “ikut” faan tutan ne’e labele,” kompara nia.
Kualker populasaun ida mak lori Droga mai faan tenkiser lori ba entrega iha Polisia, atu nune’e Polisia atu buka tuir. Ida ne’e mak importante tanba se Falintil-FDTL mesak sei labele rezolve problema Droga.
“Droga ne’e estraga ita nia kakutak no saude halo ita bele mate sedu, inves moris to’o tinan 50-60, maibé to’o deit tinan 20 resin ita bele mate ona, tanba Droga maka’as estraga ita nia “urat syaraf,” entaun povu hot-hotu tenki kualia konaba ida ne’e,” realsa nia.

Atuasoens atu kaer sim senhor Polisia, entaun populasaun hot-hotu tenki kontribui, se taka informasoens, kuandu haree ema ida faan lakohi kualia no haruka ema ne’ebe refere faan tutan no hetan osan. Entaun bele haruka Polisia buka kuitadu buka la hetan, mais parte hot-hotu fó kontribuisaun ba malun no hato’o keisa ba Polisia, entaun halo ona kontribuisaun boot ida ba Nasaun. (ts)

1 comment:

Dian Wahyuning H. said...

ida nee problema nebe serio tebes...se ita la kombate ba droga hanesan nee entaun araska boot. tnx ba jornalista TS nebe posting ona berita nee.hw hnoin ktk durante nee ita aman-aman saja dari Droga, afinal aimoruk aat sira nee komesa atu moris ona pa. setelah lee artigo nee hw sente ktk ida nee laos sevico ema ida nian deit atu kombate. komponente tomak iha cidade laran no liu2 sira nebe iha fronteira TL-RI no mos tasi feto e tasi mane tenke alert. ita tenke uza mos Lei nebe forsa e halo ema aat sira nee "kutun Mate" bila perlu dihukum seberat=beratnya "Bandar Inan" sira nee kwandu kedapatan dan ada bukti yg valid tenke prosesa sira seberat2an se lae ema sinte nunee: "paling tidak kami cuma dideportasi doang" brarti tiap kali ema hatam aimoruk dan kedapatan di deportasi. kalo ida nee repete nafatin yah sama adja khan ema la tauk atu hatama droga, toh ema hatene ktk nia sanksi mk deportasi nee deit. so please, selain kaer ema sira nee. hw fo sugestaun para ita nia governo halo Lei ruma atu fo "jera" ba bandar dan pengedar Narkoba. Grazie per Tempo Semanal

Ruben Gusmao

Estudante Magistrado manajemento Energia e Ambiente (Management Technical assets Energy Industry, konsentrasi Petroleum e Gas)

Eni Corporate University Milan - Italia