Wednesday 22 December 2010

Taka Tinan Tuan no Simu Tinan Foun

Raimundo Oqui
Eis Jornalista STL

oki98@ymail.com,
roqui@lusa.pt

Tinan 2011 mai besik dadauk ona. Hanesan bain-bain hau sempre preokupa ho planu oin-oin hanesan, planu atu selebra taka tinan tuan no simu tinan foun. Planu atu taka tinan tuan 2010 ita hotu liu tiha ona durante loron 365, semana 52, no horas 8760. Tempu naruk ne’e iha ema balun luta makas atu oinsa bele atinji sira nia mehi, esperansa no promesas ne’ebe halo tiha ona katak tenke hetan nia finalidade iha tinan 2010, maibe finalmente esperansa, mehi no promesas hirak ne’e hela deit ho rejultadu zero.

Antes sinu Igreja lian, kareta-motor seidauk apita, ai rin eletrisidade seidauk lian, ema seidauk hakilar no jarum panjang jam dinding seidauk to’o tuku 12, derepeinte mosu idea ida hodi halo introspeksaun ba hau nia a’an kona ba buat hotu ne’ebe hau halo tiha ona no seidauk halo iha tinan 2010. Maibe, la konsege tanba falta minutu ida atu taka tinan tuan 2010. Tanba la susesu atu realija no implementa mehi, esperansa no promesas hirak ne’e hau kontinua ba tinan 2011. Nune’e, Sei lembra katak iha kalan ida, antes atu troka tinan 2009 ba tinan 2010 (ne’ebe sempre iha momentu spesial iha hau nia moris), hau halo resolusaun iha tinan ida ne’e, 2011. Konteudu bajiku husi resolusaun ne’e mak la bele failha tan. Signifika sala no failansu sira ne’ebe akontese iha tinan tuan 2010 la bele repete tan iha tinan foun 2011. Tanba seidauk fiar a’an ba resolusaun ne’ebe halo tiha ona, mosu perguntas balun. La hatene resolusaun ne’e sei hetan duni rejultadu diak? Saida mak hau bele atinji iha tinan ida ne’e? saida mak hau sei la hetan iha tinan ida ne’e? perguntas hirak ne’e sei difisil tebes atu fo resposta agora.

Iha tinan 2009 antes tama ba tinan 2010, governu AMP (Aliansa Maioria Parlamentar) ne’ebe lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão halo planu barak. Planu prioridade ne’ebe ema hotu sei lembra katak tinan 2010 nudar tinan infra-estrutura. Obra eh projektu pakote referendum ne’ebe hasai husi governu iha tinan 2010 mais ou menus hamutuk 700 projektus. Governu lansa projetu ne’e ho intensaun atu realija nia mehi tinan 2010 sai nudar tinan infra-estrutura. Objektivu seluk husi projektu ne’e mos atu kapasita empresarius rai laran hodi sai profisional liu tan. Ho prejensa pakote referendum bele hadiak netik infra-estrutura balun ne’ebe abandonadu desde okupasaun Indonesia, maibe mosu lamentasaun barak husi komunidade ho rajaun projektu ne’e ladun iha kualidade no vantajen.

Bajeia ba realidade ne’ebe iha hatudu mai ita katak Timor-Leste dadauk ne’e foer tebes ho rai rahun, sigaru rohan, surat tahan no aqua mamuk. “Iha mos foer seluk hanesan transaksaun ai moruk droga, Prostituisaun, Korupsaun Kolusaun no Nepotizmu (KKN)”. Foer hirak ne’e defisil tebes atu hamos no minimiza, maibe fasil atu estraga ema nia moris no desenvolvimentu iha rai laran. Antes ita hotu selebra loron santu Natal no simu tinan foun 2011-2012 importante mos ba ita atu oinsa bele hamos tiha foer sira ne’ebe ita halo iha tinan tuan, 2010. Alem de hamos foer sira iha kapital Dili governu mos persija hamos nia a’an rasik liu husi hamos tiha governantes no Funsionarius Publiku balun ne’ebe durante ne’e diskonfia involve iha mal administrasaun, Korupsaun, Kolusaun no Nepotizmu atu nune’e bele selebra Natal no tinan foun iha ambiente ne’ebe mos no saudavel.

Husi uluk to’o dadauk ne’e, momentu tinan foun nudar momentu ba esperansa foun, hanoin foun, mehi foun, spiritu foun. Tuir lolos kada tinan foun tenke hadia a’an atu sai diak liu tan kompara ho tinan tuan tanba sei iha oportunidade atu modifika a’an husi hau nia aspetu moris. Hau tenke abandona tinan 2010, nudar tinan ne’ebe hau enfrenta failansau no difikuldades barak. Historia moruk no difisil ne’ebe mosu no akontese iha tinan 2010 nudar mata dalan ba tinan 2011.

1 comment:

drivers ed said...

interesting info and thanks for sharing.