Saturday 11 December 2010

Max Lane Mo'e tan ba Politika Australia No Dom Basílio Hateten Australia Atu Sa’e Timor Oan Hanesan Kuda

Eskluxivu Tempo Semanal-Dili, 11.12.2010

Dom Basilio do Nasimento

 La'os de'it sociedade Timor oan maka kestiona centru Prosesamentu Refuziadus maibe mos sidadaun Australianu mos senti mo'e ho hahalok sira nia ukun nain sira ne'e kasu todan ba nasaun ki'ik ne'ebe hasoru hela problema uma laran barak hanesan Timor Leste. DR. Max Lane, Profesor husi Universidade Sydney dehan dehan kompriende lider Timor oan sira ninia sentimentu responsabilidade moral no nia mo'e ba ninia ukun nain sira nia atetude hasoru nasaun kiak hanesan Timor Leste. "Ha'u kompriende lider politiku sira iha Timor Leste ninia pozisaun kona ba situasaun refuziadus ninian. Tan ba sira mos uluk moris iha situasaun ida ne'e ninia laran. Maibe hanesan sidadaun Australia ida ha'u mo'e no triste ho Australia ninia politika. La devia Australia foo fali todan ne'e mai Timor Leste tan nasaun ne'e mais properu iha reziaun ne'e i iha kondisaun hotu-hotu para simu direitamente refuziadus sira ne'e iha ne'eba," dehan Sidadaun Australianu ne'e ba Tempo Semanal durante intervista eskluxivu ida iha Dili foin lalais ne'e. 
DR. Max Lane
 Nia hatutan katak kestaun ne'e mosu tan ba de'it politika na'in sira iha ninia rain buka manan votus minoria hodi aumenta sira nia kadeira ba ukun. "Iha Australia ami nia politikus sira buka manan votus minoria ida hodi bele aijuda sira ba ukun tan ba ne'e maka sira hola desizaun ne'e. Maibe ha'u kontente ho kompriende tebe-tebes lider Timor oan sira nungka haluha sira nia pasadu nune'e duni sira konsidera tan ba de'it aspeitu ka situasaun humanitaria ninian," dehan Max Lane ne'ebe hanesan membru ida husi asosiasaun onorariu ba estudu asia sudeste mos uluk organiza konferensia ida kona ba Timor Leste ninia luta ba Ukun Rasik aan iha Universidade Teknolojia Sydney iha tinan 1996 ne'e.
Iha parte seluk Amo Bispo Dioseze Baukau, Dom Basilio do Nasimentu lamenta ho pozisaun lider nasaun Timor Leste ne'ebe la iha kbi'it dehan la'ek ba Australia no du'un nasaun boot liu iha rejiaun pasifiku halo Timor Leste hanesan sira nia quintal, Timor sai kuda sela no Nasaun ne'e la'os de'it atu sai TBO maibe Australia sei tebe tan Timor oan sira. Atu hatene klean liu tan mai ita akompania intervista TS ho Dom Basilio do Nasimentu.

TS: Depois de Ministro imigração Australia mai hasoru lider Timor Leste nian no Austrália continua halo esfosu atu hari’i centru ba prosesamentu refujiadus iha Timor Leste, oin sa Amo Bispo Basilio nia reacção ba ida ne’e?



Dom Basilio: Pronto hau mos la hare Governo TL nia declaração, maibe buat nebe hau Le’e no hatene iha media Lusa nia., Hau nia reacção ba ida ne’e primeiro Austrália iha osan barak, hateten katak foo sein milhões de doalrs ($ 100,000,000.00) ba Timor depois ho quinentos Milhões($ 500,000,000.00) ba Indonesia.

Tamba ne’e resaun ha’u nia katak foo osan miloens ne’e Australia taka matan hela deit no nein preocupa. Maibe bain-bain kuando ema foo esmola barak hanesan ne’e, kuando nasaun kiak mak simu osan barak ne’e, Kiak mos deskonfia, Foo esmola barak hanesan ne’e tan gosta ita ka ho esmola barak ne’e atu sae Timor oan hanesan kuda.

Tan ita nia Governo lahateten buat ida, imi jornalista sira hamutuk ho hau halo took inputs académiku no hanoin hamutuk took.

Ok ita kaer Economia, buat ida naran kustos beneficio. Iha buat ida ne’e se mak lakon no se mak manan, se buat ida ne’e halo duni. Agora hahu husi Australia katak Australia hakarak hasai problemas boot ida ne’e husi nia rain tamba ba nia problema ne’e todan.

Australia hateten ba nia nasaun vizino sira katak iha problemas ida ne’e imi bele tulun hau! Ema ida sei la simu ne’e klaro. Entaun Australia ho esperto hodi falun tiha buat ida ne’e ho surat tahan mesak kor oin-oin deit mesak kapas no furak hafoin oferece mai nasaun ida seluk hodi dehan hau ofo presente ne’e ba imi depois hau selu tan.

Ne’e duni Australia iha, Timor manan saída! Australia manan tamba Nia hasai problemas boot ida husi nia Rain. Mesmo nia lakon osan maibe Nia nafatin manan tamba problemas boot ne’ebe halo nia ulun moras mak Refuziadus ne’e konsege hasai duni.

Agora mai ita Timor no Governo Timor sei manan saída no Governo lakon saída ba prezente ida ne’e! Governo sei manan osan boot tamba ema fo kedas $ 100 miloens de dólar entaun Governo mos hakfodak. Maibe iha tan fali buat seluk maka la jaga ema mai. Entaun Australia hateten ami nia problemas boot ida ne’e imi mak tulun ami ba.

Hau mos rona ona ita nia Governantes balun hateten katak ita ne’e Sarani, ita tenke hatudu laran diak, ne’ebe ita sarani ona be ita ba resolve ema seluk nia problemas, kuando ema sa’e ita hanesan kuda ne’e tamba sarani ona be ita mos se kotuk deit? Ne’e duni ba ita nia ukun nain sira kala hakfodak ho ema nia osan $ 100 miloens ne’e, alende mos hakfodak mos ba ema nia problemas liga ba ita sarani no mesak sarani, entaun lori ida ne’e resolve fali ema seluk nia problemas. Hakarak manan osan $ 100 miloens maibe ita lakon Tranquilidade iha Timor no tamba ne’e tuir hau nia hare povo Timor sei la manan buat ida maibe povo Timor lakon nafatin deit.

Alende mos buat ida ne’e mai derepenti de’it hanesan ne’e, Primeiro, kria desigualidade no dêseklibru boot ida iha sociedade Timor nian ba aban bain ruak. Tansa Desigualdade? Timor hahan laiha, uma laiha no kiak hela nune’e, agora mai grupo ida ke iha assistência hot-hotu. Grupo ida ke atensaun ema hot-hotu nian i tamba atensaun ba ema hotu entaun diak ba de’it sira i ba Timor kohir liman kukun nafatin.

Segundo, derepenti de’it aumento de populasaun Timor nian. Ho ema ne’ebe mai husi liur aumenta ita nia populasaun derepenti i hafoin ho tan agravante ida kompara ba doutrina sira nebe mak dehan imi rai nain imi labele ba, ne’e duni halo abortus no buat oin-oin, maibe ema sira husi liur ne’e bele ba imi nia rain.

Terceiro, buat ida iha Timor mak buat ida sentido de Justiça ne’e maka’as teb-tebes. Ne’e duni kuando nia hare katak biar iha nia rain rasik maibe governo la haree diak nia, mas hare fali ema seluk entaun nia sei resolve sasan ho katana ne’e esperencia Timor oan sira nian. Ne’e duni en vez de resolve ema nia problemas maibe ita haboot tan problemas iha ita nia rain rasik.Tan ne’e atu la’o ba oin kria Des eklivru boot ida.

Se loke buat ida ne’e, para atu halo selecaun ida iha Timor, hau apoia mas ho condisaun ida. Loke ida ne’e halo selecaun ida kona ba kuadro ne’ebe mak bele mai atu aijudas ita nia rain karik, por exemplo ema mai iha ne’e tecnikos, suku sapatu kuak, ema badaen sira, ema ne’ebe halo uma duut sai fali uma diak, doutor, nebe qualificada entaun sin senhor, hau apoia sein porsentu. Agora ema ida naran mai, diak liu lalika mai tamba ema sira ne’ebe mak mai atu aijuda ita simu ho liman rua hanesan sarani diak maibe ema sira ne’ebe mai para atu halo atrapailha diak liu lalika. Tamba ita Timor oan de’it atrapailha barak liu ona. Ita rai nain deit atrapailha ona. Internacional sira mai tan mos trapailha lubuk ida. Agora simu tan fali entaun atrapailha liu tan.

Kria centro refugiado hodi halo selecaun atu aijuda tratamento refuziados ga la hatene atu halo akolhiamento transitório refuziados. Transitório signifika simu balun de’it katak Austrália hela tiha ho ida ne’ebe diak enquanto hirak ne’ebe lavale ne’e ita Timor mak atu rai no kuidado? Ida ne’e mos problemas boot ida, tanto ita nia governanates sira la hateten buat ida entaun hau mos hanoin ida ne’e sai mos interrogasaun boot ida ba ita Timor oan sira.

Hau mak tur iha Governo karik buat ida ne’e mos halo hau hanoin oituan, tamba ohin loron ema lubuk ida, ita nia governo sira ne’e famílias lubuk ida hela iha Austrália, lubuk ida mos estuda iha Austrália balun boot iha ne’eba no moris iha neba. Uma no rikosoin iha Austrália. Agora kuando iha governante sira mak apoia ideas ne’e, ema Timor komeca husu ona, ita nia ukun nain sira atu ukun ita ka halao ema seluk nia programa! Para sai independente ka atu sai fali endepedent ba ema seluk nia quintal !

Governante sira balun mos hanoin katak Timor ne’e sai fali sira nia quintal no rai seluk mos hanoin katak rai ida ne’e sira nia quintal maibe afinal ita Timor La’os sai indepedente maibe sai fali endepedent. Ita sai indepedente, agora ita sai fali ema nia TBO entau ita bele dehan La’os sai TBO de’it maibe atu sai para ema tebe ita nafatin.

TS: Husi deklarasaun Amo Amo Bispo ninian ne’e hatudu katak tauk se Governu simu proposta husi Australia hodi harii centru prosesamentu Refuziados ne’e, bele hamosu potencia krime iha Timor ga, lae?


Dom Basilio: Iha possibilidade no kemungkinan, buat hotu tenke konsidera. Tan ne’e bolu atensaun mos ba kemungkinan ne’ebe La’os liga ho ida ne’e hotu. Aproveita tempo ida ne’e hakarak hateten ha’u admira ba obras ida, agora dadaun iha suba’o ninian. Ema halo estrada no kareta sae tuir too iha leten no buat hirak ne’e hotu.

Ne’e duni ita hotu basa liman tamba toures ne’e atu mai entaun los duni. Agora kemungkinan ne’e loron ida ita labele ba Díli e sira iha Díli mos labele mai tamba ita hatene katak ita nia rain ne’e kuando udan, buat ne’e naben husi foho lolon tun mai. Se Maromak tulun buat ida sei la akontece. Maibe buat ne’ebe ita nia rain ohin loron hatudu ne’e liu-liu iha suba’o ne’e kuando ita liu ba fatuk mak monu husi leten tun mai. Ne’e duni buat ida possibilidade ne’e bele akontece, atu Crime ga potencia saída de’it bele akontece.

Maibe ita hotu hein katak Lae !!! ita Kuando tetu sasan hirak ne’e tenke tetu no dasi didiak. Tamba ema hirak ne’e atu sai hela de’it iha centro ida ne’e no labook an, ne’e duni bele akontece crime, mobiliza ema lubuk ida atu halo siguranças i bele iha sira nia laran rasik akontece krime.

hau hatan ona katak ligasaun ba nasaun rua ne’e ida seluk hatan entaun nusa mak sira nia rain boot ne’e lahalo iha sira nia rain maibe tenke mai halo fali iha Timor nebe rai kiik no kiak. Tan ne’e mak hau hakfodak oituan tamba ita nia rain ne’e hanesan fali ema seluk nia quintal, ne’e latama iha hau nia ulun. Ita sai Independente ona Timor Laos sai fali ema seluk nia quintal.

TS: Timor mos assina ona konvensaun barak kona ba deritus humanos nian, exemplo Presidente Horta argumenta pozisaun estadu TL nian ne’e bazea ba situasaun humanitária nian. Oin sa opinuan Amo Bispho Basílio nia rasik, iha razão ruma ka lae…. !


Dom Basilio: Dala ruma ita usa lia fuan sira hodi taka buat lubuk ida. Se sira seluk iha deritus humanos, rai nain Timor oan mos iha diretu hotu. I buat ida humanitário ne’e haree ba buat hot-hotu.

Sim senhor, ita fo atensaun ba ema seluk. Ita foo lai atensaun ba ita nia uma laran uluk. Iha moral, iha regra ida ke dehan karidade ne’ebe diak liu ne’e hahu iha uman laran. Mas agora ita hahu uluk fali Caridade ba ema seluk, kuandu ita nia uman laran presiza hela karidade entaun karidade ida ne’e mos laloos ona.

Lia fuan directos humanos ne’e, hau La’os kontra, maibe dala barak buat ida lia fuan hanesan ne’e hodi justifika buat hotu naran sabraut ida no bele mos sabraut hot-hotu.

Por exemplo Ohin loron naok ten sira hot-hotu iha directos, hirak ne’ebe moris loos ne’e, hirak ne’e deritu ida la iha, hirak ne’ebe la tuir Lei ne’e, hirak ne’e hot-hotu iha directos, enkuanto hirak ne’ebe mak kumpri duni Lei ne’e, hirak ne’e direito la iha.

Ne’ebe directos humanos ne’e loos no sim senhor maibe Lógika mos konta , entaun directos nasaun ninia mos tenki konta.

TS: Se karik centro refuziado ne’e lao duni ba oin, saída mak Amo Timor oan sira enquanto povo barak seidauk hatene no laiha intelectualidade ba ida ne’e?


Dom Basilio: Iha deit dalan ida, iha português dehan ‘O Voto E Arma Do Povo’ ne’e duni povo nia kilat mak Votu. Kuando Governante ida Governa lalos, too tempo tuir elisão povo haruka nia ba paseiar tiha.

Povo usa nia direito Voto hodi hare katak Governantes sira halo politika la monu ba povo nia laran no la defende povo nia interesse, povo iha liberdade tomak atu usa nia voto democracia hanesan kilat, hodi hasai governantes nebe mak la serve atu servi nia povo.

TS: Parlamento nascional halo votação kontra ba proposta Austrália nian maikbe iha parte seluk orgaun do estadu balun sei dehan konsider. Oin sa Amo Bispo ninia hanoin ?

Dom Basilio: Buat hirak ne’e hau hanoin Órgaun Soberania sira tenke entende malu. tamba iha ne’e Laos interesse individual nian maibe interesse Rai Timor nian. ne’e dun interesse Nacional nian entaun Órgaun sira tenke rona malu no konkorda malu, labele halo ida-idak nian. Tamba rai Timor Laos propriedade no quintal ema ida nian.(TS)

1 comment:

Anonymous said...

"Hader kaer rasik kuda talin ba eh
Hader ukun rasik ita rain eh"