Tuesday 13 November 2012

Mate Restu 12 Novembru Ho ONG Husu Julga Autor Kazu Krime Grave



“Espiritu 12 Novembru 1991Hakerek Liberdade Ho Ruin no Ran, Hodi Pinta Legenda Murak Ba Jerasaun Foun Ne’ebé La Iha Rohan”



Iha imagen ne’e estudante universitariu sira lori hela espanduk ne’ebé hakerek “Justisa Ba Krime Pasadu No Hari Tribunal Internasional hamriik besik Gregorio saldanha ne'ebe sani hela deklarasaun ho ezijencia husi aliansi ninian. Foto/Leonito

HENA mean ho medida metru tolu  ne’ebé hakerek “ Imi Nia Ran Hamos Ami Nia Matan Ben, Ami Nia Kosar Ben Hodi Hatutan Imi Nia Luta”, nu’udar slogan ba povu Timor Leste tomak, liu-liu ba jerasaun foun sira atu hametin unidade nasional hodi dudu Timor-Leste ba dezenvolviventu.

Tinan – tinan povu Timor Leste sempre komemora loron 12 Novembru. Tanba, loron ne’e importante ba povu Timor tomak atu hanoin hikas fali akontesementu masakre Santa Kruz iha tinan 1991. Loron ne’e, movimentu iha kapital Dili la hanesan loron bain-bain. Estrada dirasaun Igreza Motael tun tesik ba Pallasu Governu to’o UNDIL no Santa Kruz komunidade sira okupa tomak.

Aliende ne’e, espanduk lubun ida akompaina ho ‘arak–arakan’, Viva Timor-Leste, no Viva Juventude Loriku Asu-wain hamanas tebes situasaun iha kapital Dili durante oras sanulu resin rua nia laran. Sira nia prezensa iha fatin ne’ebá, hatudu sentidu solidaridade hodi valoriza espiritu masakre Santa Cruz hodi fó honra ba Asu-wain no mate restu 12 Novembru sira.

Estadu Republika Demokrasia Timor-Leste mós rekoinese ona loron 12 Novembru nu’udar loron Nasional ba Juventude. Ne’e duni, kada tinan povu Timor Leste tenke komemora loron ida ne’e.
Presidente Komite 12 Novemru Grigorio Saldainha hateten, iha loron ne’e  povu Timor-Leste hanoin hikas akontesementu masakre santa krus iha tinan 1991 liu ba bainhira Forsa Militar Indonesia tiru hasoru joventude Loriku Asu-wain, banhira ema rihun 4 resin halo prosesaun ba simeteriu Santa Krus. Iha loron ne’e, timor oan barak mak mate. Ne’e duni, Guvernu Timor –Leste, Indonesia no komunidade Internasional atu responsabilidade hodi asegura justisa, Lia loos no Direitu Humanus.

Ho lian makas eis lider 12 Novembru dehan, autor kazu krime graves ne’ebé komete husi forsas Militar Indonesia no ninia liman ain sira hodi hala’o asaun krimi, halakon Timor oan nia vida, hala’o violenisa Seksual hasoru labarik feto sira, to’o ohin loron seidauk iha ema ida mak tama prizaun. Hanesan iha Indonesia arguidu 18 sei livre hela to’o agora. Ne’e duni, husu ba sira ne`ebé responsabilidade ba direitu humanus atu hare kazu krimi grave komesa iha 1975 to’o 1999.

“justisa ba autor kazu krimi graves iha Timor Leste tenke tau nafatin iha ajenda Konsellu ONU, maski misaun ONU sei remata iha fulan dezembru tinan ida ne’e. Konsellu Seguransa ONU tenke deskuti no implementa rekomendasaun ONU nian ne`ebe hasai iha 2005 hodi estabelese Tribunal Internasional hodi hala’o julgamentu ba krime hotu-hotu tuir Lei Internasional hodi prosesu Forsa Militar Indonesia sira ne`ebé komete krimi iha Timor- Leste hahu husi iha tinan 1975- 1999.

Nune’e mós, Presidente Partidu Fretilin Fransisco Guterres “Lu Olo” iha ninia deskursu hateten, ita halibur hamutuk iha fatin ne`e hodi komemo loron 12 de Novembru. Loron ne’e, nakonu ho istoria no memoria ba ita hotu ne`ebe halibur malu iha fatin ne`e. Tanba, loron 12 Novembru sinal ida ne`ebe marka istoria Timor-Leste nian hodi loke dalan atu bele hetan Indepedensia .

Jovens barak fó an ba mate, fó sira nia sakrifisiu bo`ot no sira nia vida rasik ba Nasaun Timor-Leste. Sira la ejize no la husu buat ida ba sira nia a`an no  nasaun. Maibe sira husik rekadu bo`ot ida ba ita hotu.

Iha fatin hanesan, Vise Primeiru Ministru, Fernando Lasama lori Primeiru Ministru Kay Rala Xanan Gusmão nia naran hodi hateten, 12 Novembru, loron ne`ebe mak istoriku ba Juventude Loriku Asu-wain ne`ebe lori sira nia vida hodi sosa Ukun Rasik An. Tanba, sira iha mehi no obrigasaun atu hetan Liberdade no Ukun Rasik An.

Kazu krime grave ne`ebé hala’o husi Militar Indonesia ninia prosesu la’o hela. Tanba, Governu Timor-Leste mós koalia ona ho ONU no Nasaun Unidas. Krimi Grave ne`e ita hotu hatene tanba buat ida krime ne’e ninia prosesu lori tempu naruk no Governu Timor-Leste tente nafatin iha areia hotu atu oinsá bele hetan solusaun tanba ida ne`e vida nasaun nian.Ne`e  duni, ita hotu tenke tau disiplina tanba matebian sira ijize nafatin ita nia responsabilidade ba nasaun ida ne`e. (**)

No comments: